Translate

17. 2. 2013.

Zanimljivosti o mozgu





Prosečna težina ljudskog mozga je oko 1350 gr. To nikako ne utiče na inteligenciju. 
Sive ćelije to postaju nakon smrti, do tada su ružičaste.
Mozak radi non-stop. Naučnici smatraju da oni sa višim stepenom IQ, intenzivnije i više sanjaju. Nebitno je da li se sećaju snova.
Moždane ćelije mogu da se regenerišu.
Ima oko 100 biliona neurona u mozgu, koliko i zvezda u našoj galaksiji.
Cerebralni cortex je oko 85 % mozga.
Leva hemisfera ima oko 186 miliona neurona više od desne
750-1000 ml. krvi protiče kroz mozak svakog minuta.
Može ostati bez kiseonika 4-6 min, posle toga ćelije umiru.
Najsporija brzina kretanja informacija izmedju neurona je 416 km/h
Po isteku 10 sekundi u nesvesti, smanjuje se protok krvi u mozak.
Mozak je 2 % težine tela, a troši 20 % energije.
Više električnih impulsa se generiše u jednom ljudskom mozgu u jednom danu, nego u svim telefonima na svetu.
Koliko misli dnevno prodje kroz mozak? 70 000
Ajnštajnov mozak je bio težak 1230 gr.



Kada su u pitanju geni u ćelijama tkiva mozga, 97 % je podudaranje čoveka i šimpanze. Razlika mozga nije u DNK strukturi, već u kontroli rada hiljade gena u tkivu mozga. U stvari, radi se o belančevinama koje utiču na rad DNK.

Stručnjaci su otkrili da skeniranjem mozga mogu da ukažu na to kakva će se deca radjati tj.kakve su osobe ili kakve će postati, U budućnosti bi to trebalo da omogući da se predvidi priroda detata. Psihijatri su formirali četiri grupe:
-inovativni
-zavisni od nagradjivanja
-uporni
-izbegavanje povreda

"Nature neurosciense" je objavio istraživanje univerzitetskog koledža u Londonu, po kome su  80% ljudi iako ne vide sebe tako, optimisti i da mozak ignoriše ono što je negativno, čuvajući pozitivnu sliku.





Oko 20% osoba nosi u sebi gen koji povećava rizik od oboljevanja od Alchajmera. Svetska zdravstvena organizacija predvidja da će se od 2050 god utrostručiti broj obolelih od demencije.Martin Prins, profesor epidemološke psihijatrije na Kraljevskom koledžu u Londonu, kaže da je demencija oboljenje, a ne prirodna posledica starenja.Demencija je poremećaj rada mozga, najčešće hroničan. Simptomi se javljaju uglavnom posle 75. godine života, a izaziva je nekoliko moždanih oboljenja koja utiču na sećanje, mišljenje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Uzrok je najčešće Alchajmerova bolest; Umiranje moždanih ćelja, tako je makar u skoro 70 odsto slučajeva. Može biti i vaskularna, kada je u pitanju problem sa krvnim sudovima mozga. Uzrok je u dijabetesu, visokom pritisku, fizičkoj neaktivnosti. Po Prinsu postoji velika neobaveštenost u zemljama u razvoju. A u godinama koje slede pojaviće se problem zbrinjavanja obolelih od demencije jer se menja struktura porodice.


Mark Vortman, direktor Međunarodne agencije za borbu protiv Alchajmerove bolesti, kaže kako su statistike zastrašujuće."Svake četiri sekunde neko oboli od demencije. Pre samo 10 godina to se dešavalo svakih sedam sekundi. Pa ako pogledamo u budućnost, 2050. godine bi svake sekunde jedna osoba mogla da oboli od demencije“, kaže Vortman. Za njega je to poziv na buđenje.Protiv demencije još uvek nema leka. Cilj je popraviti kvalitet života obolelih.
Grupa francusko-britanskih istraživača uspela je da identifikuje pet novih gena koji kod starijih ljudi podstiču razvoj najčešćeg oblika demencije - Alchamerove bolesti.Nakon analize genoma (skupa gena) oko 60.000 osoba, među kojima je trećina obolela od Alchajmera, oni su uporedili rezultate i uspeli da izoluju nove gene odgovorne za nastanak te bolesti, prenela je agencija Rojters.
Američki stručnjaci s Nortvestern univerziteta su uspeli da iz matičnih ćelija razviju vrstu nervnih ćelija koje su od ključne važnosti za pamćenje i čije je odumiranje karakteristično za obolele od Alchajmerove bolesti.
Ova tehnologija omogućava da se testiranje novih lekova za Alchajmera obavlja na ljudskim ćelijama, a ne samo na ćelijama genetski modifikovanih miševa kao dosad, prenosi Rojters. Osim toga, možda se otvara mogućnost da se transplantacijom takvih ćelija jednog dana obolelima vrati izgubljeno pamćenje.


Šta utiče na gubljenje pamćenja?



Sa godinama krvni sudovi postaju krući, usporava se protok krvi i kiseonika.Nakupljaju se amiloidi u moždanim ćelijama. Neki imaju moždane udare koji su manji i prodju neprimećeno. Naučnici veruju da već u 40-tim godinama počinje proces senilnosti. 


Zato je bitna ishrana. 

Koje namirnice su "gorivo" za mozak?
-Brokoli. Prepun vit. C, gvoždja, kalijuma, poboljšava reakciju nervnih impulsa na nadražaje, što utiče na brzinu rada mozga.
-Paprika. Pre svega crvena jer ima više vit. C i beta karotena. Sadrži i natrijum i kalijum.
-Orasi, bademi. Sadrže omega-3 masne kiseline. Bitno za zdravlje krvnih sudova.
-Meso. Nemasno, riba, mleko i mlečni proizvodi, kao gradivne materije.
-Pečurke. Izvor proteina i niacina. 
Niacin ili vit. B3 je izuzetno važan,ima ga u hrani bogatoj belančevinama, poput piletine, govedine, ribe i orašastih plodova, u pivskom kvascu, grašku, zelenom povrću.
Vit. B3, kao i drugi vitamini B grupe, neophodan je za metabolisanje šećera, masti i proteina, znači za stvaranje energije i ćelijsko disanje. Vit. B3 utiče na psihičko zdravlje, detoksikuje organizam od raznih štetnih hemikalija. Pomaže u radu digestivnog trakta, zdravlju kože, nervnih ćelija, krvnih sudova.
Unošenje antioksidanata vit. A, E, C, selena, omega masnih kiselina.

Naučnici se slažu. Mozak treba vežbati bilo popunjavanjem ukrštenih reči, igranjem šaha, bilo kojih mozgalica, učiti jezike, pisati...

Sa druge strane časopis "Neurology" govori o tome da je za sprečavanje atrofije tj. smanjenja mozga kod starijih od 70 god. neophodno ne vežbanje samog mozga, već šetnja nekoliko puta nedeljno. Snimci kod 638 osoba pokazuju da kod onih koji su imali fizičke aktivnosti, bio je i manji stepen atrofije mozga tj. bilo je više sačuvane sive moždane mase, tokom 3 god. trajanja ispitivanja. Smatra se da je to zbog boljeg protoka krvi, usled vežbanja, a time i više kiseonika i drugih hranljivih materija kroz moždano tkivo.




U srednjim godinama, primećujemo da nam pamćenje i mentalna bistrina nisu kao pre. U momentu se ne možemo setiti gde smo ostavili ključeve ili imena nekog benda koji smo voleli da slušamo. U šali to objašnjavamo svojim"najboljim godinama". Na žalost ovo se može odraziti na poslovnom, socijalnom planu i učiniti da se osećamo loše.

Svima se to dešava. Ali, može li se išta učiniti po tom pitanju?
Neurolozi ukazuju na to da se može mnogo toga uraditi. Ispada da mozak traži vežbanje kao i ostali naši mišići i odgovarajućim vežbanjem se značajno popravljaju kognitivne funkcije. Mišljenje je u osnovi stvaranje neuro konekcije u mozgu. Pošto se neuro konekcije stvaraju kroz nova iskustva, naučnici veruju da se inteligencija može razvijati i da zavisi od mentalnog napora.
Jedna web kompanija u San Francisku je napisala prvi program za "moždano treniranje". Cilj je da se povrati i poboljša mentalna oštrina. Nazvali su ga  "Lumosity". U stvaranju su učestvovali neki od vodećih stručnjaka iz neurologije i kognitivne psihologije sa Stenford univerziteta. 
Integrisane su vežbe koje sistematski poboljšavaju memoriju i koncentraciju. Program vodi evidenciju i prikazuje detaljne povratne informacije o vašem napretku. Igre se konstantno modifikuju prateći razvoj igrača.
Po kliničkim istraživanjima, ovaj program deluje. Studija je pokazala da su studenti popravili za 34% rad na testovima iz matematike i to posle vežbanja "Lumosity" 6 nedelja.
Kompanija tvrdi da su korisnici izjavili da su jasnije i brže razmišljali, da su popravili pamćenja brojeva, imena, direkcija, povećali budnost i svesnost, poboljšali koncentraciju u vožnji i na poslu.

Izvori:

How life works
www.rts.rs
www.blic.rs
www.brainhealthandpuzzles.com
alz.org


Нема коментара:

Постави коментар