Translate

Приказивање постова са ознаком mleko. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком mleko. Прикажи све постове

16. 10. 2015.

Repriza povećanog aflatoksina u mleku



Stare epizode na temu aflatoksina i mleka su ponovo aktuelne. Ponovo stručnjaci upozoravaju proizvodjače na pravila skladištenja kukuruza. Postoji opasnost da se reprizira 2013. god. na koju su takodje stručnjaci upozoravali krajem 2012.god. Stiže li taj vapaj do proizvodjača kukuruza ili samo do nas, potrošača, nemoćnih, gotovo kao kolateralna šteta.

Ministarka poljoprivrede nam je lepo objasnila da je nova gornja granica 0,25mg/kg, a nju imaju i Amerika, Rusija, Kina. To što mi hoćemo u EU, gde je gornja granica 0,05 mg/kg. , nema veze. Cilj je zaštita malih i srednjih proizvodjača mleka. Razumljivo. Nisu ni oni krivi. Ali, zar su potrošači, kao i obično, poslednja rupa na svirali? 
Zašto sada, kada stručnjaci upozoravaju, država ne iskoristi svoje mehanizme, da nas 2016. god. ne dočeka kao 2013. god. ?

S druge strane, odgovaramo samima sebi za zdravlje. Naša jetra zavisi od  toga kakva nam je ishrana. Posledica konstantnog trovanja aflatoksinom su i bolesti bubrega, ciroza jetre.

Kako se zaštititi?

2. 9. 2015.

Mleko i mi




Priča o mleku (kravljem), traje i traje...Nikako da se pojavi jedan autoritet koji će dati konačan odgovor. Definitivno, istraživanja pokazuju da se humano majčino mleko razllikuje, kako od veštačkog mleka, tako i od kravljeg. Razlikuje se i samo majčino mleko, beba od dva  i četiri meseca.

livescience.com

U članku, govori o tome da su genetskom manipulacijom, prvi  još pre 4 godine, kineski istraživači došli do toga da krave daju mleko kao humano majčino, sa proteinom lysozyme.
Humano mleko ima 1,600 puta više lysozyme od kravljeg i kozjeg. Ovaj protein stvara dobre bakterije u crevima i štiti bebe od dijareje.


Slika:pixabay.com

The University of California Davis group je ubacila gen za protein u genetski materijal koza i one su proizvele mleko sa 68% lysizyma u odnosu na humano mleko. Ovakvo transgenetsko humano-kozije mleko je davano prasićima, ali nedostaju odgovarajuća istraživanja na ljudima.
U budućnosti, smatraju istraživači da bi ono bilo dobro za sve koji imaju problema sa dijarejom. S obzirom da je javnost podeljena po pitanju GM-oa, biće usporena ispitivanja na ljudima.

webmd.com
U tekstu "Za i protiv mleka i ishrana" govore o tome da postoje dve piramide ishrane. Jedna zvanična, od strane U.S.Department of Agriculture i alternativna od strane the Harvard School of Public Health. Jedna od razlika tiče se i mleka. Po vodiču ishrane iz 2010, USDA, preporučuje dve do tri šolje mleka dnevno. Po Harvardskoj školi, mleko nije esencijalno za zdravu ishranu i nosi svoje rizike.
Preporuka USDA je zasnovana na tome da se mleko smatra osnovnim izvorom kalcijuma, kalijuma i vit.D. Značajno za zdravlje kostiju.

Previše soli, premalo kalijuma je osnov za visok pritisak. Harvardska škola smatra da je bolje upozoravati stanovništvo na smanjivanje unosa količine soli i povećanje unosa voća i povrća. Nedovoljno je dokaza da unos mleka utiče na smanjivanje fraktura kostiju. Primer su Azijske zemlje koje unose znatno manje mleka, a nemaju visok prosenat fraktura. Mleko ima i dosta kalorija. Mleko od 2% ima 138 cal po šolji, o čemu treba da vode računa oni koji su na dijeti. Rizici od preteranog unosa mleka(više od 3 šolje) vezani su za povećenje rizika od dobijanja tumora prostate i tumora jajnika.

Praktično, to znači, a slažu se obe strane da treba ograničiti unos mleka na 1-2 šolje dnevno. Walter Wilet, profesor i šef  odseka za nutricionizam Harvardske škole smatra da se ne treba odreći mleka, ali ljudi treba da znaju da ne moraju da piju mleko da bi bili zdravi. Posebno se to odnosi na one koji imaju netoleranciju spram laktoze i treba da se okrenu pre svega zelenom povrću i voću.

Razlikuju se stavovi lekara, nutricionista, makrobiotičara po pitanju mleka. Dok ga jedni smatraju neophodnim zbog kalcijuma i belančevina, drugi kroz poredjenje sa carstvom životinja, smatraju da je mleko samo za odojčad. Pogledati post: Kravlje mleko-za i protiv

Svakako da je najbolje organsko mleko. U stvari, kad bi moglo, kao u neka prethodna vremena da gotovo svaka kuća ima svoju kravu ili kozu. Nekada se to smatralo obaveznim kad je u domaćinstvu bilo male dece. Danas je to retkost u selima.

Slika pixabay.com

Treba osluškivati sopstveni organizam i držati se onoga da u ničemu ne treba preterivati. Čokoladno mleko, ali najbolje napravljeno kod kuće, od mleka sa manjim procentom masti i topljene crne čokolada sa minimumom 70% kakaoa je dobitna kombinacija. Greje dušu i telo. Popravlja raspoloženje.

Dok se argumenti gomilaju, evo šta stručni kažu, kako nam mleko pomaže:

  •  Potiskuje apetit

Verovali ili ne, mleko suzbija apetit. Nezavisne studije  AJCN, pokazale su da učesnici u istraživanju koji su ujutru pili mleko, konzumirali su manje kalorija u vreme ručka, jer su se osećali sitije i zadovoljnije. Sjajna zdrava kombinacija je mleko sa kakaom.

  • Čuva mišiće

Sa starenjem se smanjuje mišićna masa. Mišićima se čuva tonus putem proteina-wheya ( koncentrovana surutka mleka) i kazeina kao sastojka mleka. Osim toga, smatra se da je mleko jedan od glavnih izvora vit. D, čiji nedostatak vodi opuštanju i slabljenju mišića. Ukoliko vam mleko ne prija, tu je jogurt ili sirevi. Takodje prodaje se i surutka, gotova ili u prahu.

  • Glatka i sjajna kosa

Održavajte vašu kosu uz pomoć mleka. Nutrijenti mleka čuvaju kožu glave i kosu. Proteini i lipidi jačaju kosu, dok kalcijum utiče na rast kose i sprečava opadanje. Mleko sadrži i vit. A, B6, biotin, potasium, koje kosa takodje voli jer je čine jačom i sjajnijom. Možete napraviti masku od dve kašike meda i 1/2čaše mleka, naneti na kosu, utrljati u teme i ostaviti 15 minuta, zatim šamponirati i isprati. Čini kosu mekom i sjajnom.

  • Lek za mamurluk

Popili ste više prethodno veče i sad ispaštate. Sledeći put, popijte mleko unapred. Ono će obložiti  i zaštititi želudac od alkohola. Takodje, popijte mleko posle burne noći, jer će neutralisati alkoholnu kiselinu.

  • Negovano lice

Ako ste pristalica prirodne kozmetike, u kućnoj radinosti možete napraviti:
-mleko za čišćenje lica, tako što ćete mleku dodati par kapi limunovog soka, za masnu kožu
-mleko za čišćenje lica za suvu kožu, tako što ćete u šoljicu sa mlakim mlekom rastopiti kašiku meda. Ovim očistite lice, ostaviti na licu 15-tak minuta i isprati lice čajem od kamilice ili vodom i namazati kremu. Hrani kožu i zateže. Može da stoji u frižideru par dana u pokrivenoj šoljici.

Slika: pixabay.com


  • Šolja mleka pre spavanja

Opustiće vas i uvesti u svet snova.

Jele vas buvke celu noć!



5. 3. 2013.

Kefir i zdravlje





Da ga nema,  trebalo bi ga izmisliti.Potvrdjuje da zdravlje na usta ulazi.


Kefir je mlečni napitak, poreklom sa Kavkaza. Priprema se od gljiva, u stvari to je simbioza dobrih,mlečno-kiselih bakterija i sojeva kvasaca. Kremast je, kiselkasto-osvežavajućeg ukusa sa notom po kvascu ili pivu. Fermentira. Ima alkohola i to posle 24 sata, 0,08-0,1%.

Poremećaji crevne flore(porast i množenje patogenih sojeva bakterija ili candide albicans) mogu uzrokovati mnogobrojne tegobe tipa nadutosti stomaka, kolika, bolova, zatvora, kao i neurološke tegobe po Natashi Campbell McBride . 
Dobar je: 
- kod jačanja imuniteta
-čišćenje od toksina
-normalizovanje pritiska
-pomaže kod problema sa žuči
-jača crevnu floru
-pomaže kod malokrvnosti
-kod stresa i nesanice
-kod astme, bronhitisa


Industrijski kefir je u stvari zamena za pravi. Ne dobija se od "kefirne gljive". Ne može se po svojstvima i kvalitetu porediti sa domaćim kefirom.

Priprema:
Potrebno je dve kašike za pola litre mleka. Za više mleka srazmerno povećavajte količinu "kefirne gljive". Mleko može biti kuvano, ne kuvano, na sobnoj temperaturi..Staklena posuda, plastična kašika, plastična cediljka ili gaza.
U posudu se stave zrnca i nalije se mlekom. Pokrije se krpom. Treba da odstoji nekih 24 sata. Zrnca se hrane mlečnim šećerom i proizvode mlečnu kiselinu i CO2.Ako se u posudi podigne mlečni deo, dole ostaje surutka, samo promešajte. Procediti i prespite u odgovarajuću staklenu ili keramičku posudu, poklopite i čuvajte u frižideru. Zrnca u cediljci možete isprati hladnom vodom ili ne i ponovo naliti mlekom ili ih držati u frižideru dan-dva u hladnoj vodi.
Sama zrnca, nalik kuvanom pirinču će se umnožavati i za nekih sedam dana ćete moći dalje da ih date nekom prijatelju. Višak možete i da pojedete, dodate nekom jelu ili zamrznite. Možete praviti sir od njega, dodavati mu voće ili ga piti bez dodataka.


Kefir je probiotički(korisni mikroorganizmi) i prebiotički(supstance koje umnožavaju ove mikroorganizme). Zašto biste kupovali kapsule probiotika, kad možete imati jači po dejstvu, domaći? Uspostavlja ravnotežu u crevnoj flori i time jača imunitet.
Piti po želji, što više, to bolje. Osvežava, leči, a ne goji. Nutricionisti iznose da za lekovito dejstvo treba piti najmanje litru dnevno.

Oko mleka kolo zaigrajmo





04. marta u emisiji na B92 Sanja Bugarski je rekla da je problem s mlekom mogao da se reši za 96 sati.


Gosp. Golubović je istakao da oni ne mogu da vrše pritisak na Holandiju. Da je mleko u rafovima dobro. Valjda misli, dobro u smislu usaglašen je novi propis sa procentom aflatoksina u mleku.
Saznali smo da Srbija izveze godišnje 70 miliona litara mleka u EU, a uveze 50 miliona litara. Izvoznici su Šabačka i Subotička mlekara.

Gosp. Ješić je izneo da se rade analize i stočne hrane i svežeg mleka u Vojvodini.

Šta smo do sada čuli, čuli smo. Ničeg novog, ako ne računamo bisere u izjavama pojedinaca.
Gosp. Ješiću se i dalje nameće od sagovornika zvanične vlade, ovog puta gosp. Danila Golubovića, da je želeo da uništi domaću proizvodnju mleka itd...Uz izjavu da je u EU procenat aflatoksina kreiran finansijskim interesom.
 U medjuvremenu, mleko na rafovima je dobro, zatvoreno je 70 mlekara, a negiraju se rezultati dobijeni od strane Vojvodjanskih laboratorija. U stvari, ne negiraju se, već su preko noći stavljeni u granice zakona. I ko to kaže da naši propisi nisu u skladu sa činjeničnim stanjem? Evo, primera. Granice aflatoksina su iznad granica utvrdjenih postojećim propisom od 0,05. Problema nema. Preko noći je pravilnik promenjen i granica na 0,5. Zdravlje ljudi? Ma, samo besposleni i domaći izdajnici se bave time. Iznad svega je finansijski interes. Lepo nam je objašnjavano svih ovih dana. A, mi, potpuno spremni očekujemo analize mleka iz Holandije.



Mislim, neko ovde ima problem sa matematikom, ali ne i sa savešću.
Zašto se analize nisu radile ranije?
Zašto se nije kontrolisao zaražen kukuruz?
Zašto se mešao sa zdravim?
Zašto to nisu znali svi proizvodjači mleka?
Zašto se toliko dugo čeka na rezultate?
Zašto se pitanje bezbednosti hrane i zdravlja potrošača prebacuje na politički teren?
Zašto onaj ko je posumnjao, preduzeo korake u skladu sa zakonom je kriv zbog obaveštavanja javnosti?
Zašto se od 18 februara ne prihvata stanje na terenu?
Do besvesti i nazad.

U medjuvremenu, EU je rekla no, no. A, mi se i dalje igramo.

Gosp. Vučić je 0.4 februara na B92,  izneo da će biti smenjena četiri odgovorna lica i da će se podzakonskim aktom vratiti za 15 dana stara granica od 0,05 % mikrograma/kg.
Preliminarni rezultati iz Holandije pokazuju granice iznad 0,05

Dejan Krnjajić, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede je ocenio da nema razloga za brigu. jer nijedan uzorak ne prelazi granicu koja je predviđena novim pravilnikom od 0,5 mikrograma aflatoksina po kilogramu.
Pojeo vuk magarca, kao u priči.



Toksikolozi se učutaše.
Mi, ćutimo i pijemo dobro mleko koje nam se smejucka na rafovima prodavnica. Dobro je , bar krave nisu ništa skrivile.

Izvor:
Blic
B92

1. 3. 2013.

Mleko - piti ili ne?





Ministar poljoprivrede je u Dnevniku RTS izjavio da rezultati iz Holandije ništa ne bi rešili i da mali i srednji poljoprivrednici moraju da prežive. Istakao je i da su Ministarstvo zdravlja, Batut i  VMA zaključili da nivo aflatoksina od 0,5 ili 0,05 ne utiče na zdravlje ljudi.

Pitam se zašto su onda toksikolozi prethodnih dana pričali o toksičnosti aflatoksina i njegovom kumulativnom dejstvu i taloženju u jetri, što se svakako neće pokazati danas ili sutra, ali šta prekosutra? Šta sa decom i granicom od 0.025, isto od strane toksikologa? 

Zar je moguće da koliko toksikologa, toliko i mišljenja. Čudna neka nauka. Nešto sam zbunjena: Treba li pravilnik da prati naučna saznanja ili je obrnuto? Konfuzija i dalje traje.

Lepo je što država misli na farme i preradjivače mleka, ali ne postojimo mi radi njih, već su tu oni radi nas i ne bi postojali ako mi ne bismo kupovali to isto mleko. Osnovno na šta imamo pravo je informisanost, a njihova osnovna obaveza je da budu odgovorni i dobri domaćini. To se ovog puta pokazalo da nije tako.




Negde sam pročitala da je dobro jesti šargarepu, kad se unosi aflatoksin. Ne znam da li da verujem u to? Svakako, nešto mislim, ako bismo promenili ishranu krava, ubacivši im šargarepu, dobili bismo vitaminizirano mleko, bez potrebe da se to radi naknadno.
Na zvaničnom sajtu Ministarstva poljoprivrede Vojvodine  http://www.psp.vojvodina.gov.rs/?q=node/179, od 01.03. su prezentovani rezultati dve referentne Nemačke laboratorije. Poslato je 25 slepih uzoraka mleka i to od 20.02. i 16 uzoraka od 25.o2.  Jedna od laboratorija, pokazuje maksimalno 0,08mikrograma/kg i svi uzorci su bili preko, ali nemerljivi, druga laboratorija je pokazala i izveštajima potkrepila:svi uzorci pokazuju prisustvo aflatoksina M1 u nivou preko 0,100 mikrograma/kg, do 0,130 mikrograma/kg.

Hoće li Ministarstvo zdravlja, Batut i WMA, ostati pri svojoj izjavi o ne uticanju na zdravlje ljudi i kod i preko 0,100 mikrograma/kg.?

Pošto već živimo u zagadjenoj sredini, treba li da prihvatimo i kontaminiranu hranu, pa kad je bal, nek je bal. Mada podpredsednik SNS kao gost u emisiji "Da, možda ne", nije želeo da prihvati taj termin, jer se odnosi na toksičnost, iako je voditeljka pokušavala da mu pojasni da je to termin koji za aflatoksin koriste toksikolozi. Osim toga nije znao razliku referentne i akreditovane laboratorije. Ispalo je da kod nas ne postoje. Netačno. Kod nas postoje akreditovane laboratorije sa sertifikatima koje urade na hiljade analiza godišnje. Te se njihovi rezultati ne mogu osporavati, što je činjeno. Ono što nemamo je nacionalna referentna laboratorija.

Ko je dovoljno pametan i naučno potkovan i pre svega savestan da odgovori na pitanje: piti ili ne?

Ostaje nam samo nada da će dodavati apsorbente, onako kako je predvidjeno i trebalo da se radi još prošle godine. Da će konačno profunkcionisati famozni monitoring. 
Svako treba da razmišlja o sopstvenom zdravlju i donese odluku.


Odlično mleko, šta mu fali?






28.02.
Udarna vest, samo nismo sigurno ko će biti udaren ili jesmo? Promenjen pravilnik, te je granica dozvoljenosti aflatoksina vraćena na nivo od pre dve godine, na 0,5 mikrograma/kg. Za radost ili plač? Raduju se svi osim potrošača tj. većine stanovništva koje ispade kolateralna šteta (budućnost će pokazati).Toksikolozi govore o kumulativnom dejstvu aflatoksina. To vam je isto kao sa vodom, koja je super za piće tj. nema bakterija, ali ima teških metala. Ali, bože moj, što bi se bavili nečim što će se desiti ili možda neće, tamo neke godine. Ne bih volela da sam u koži roditelja  sa decom predškolskog uzrasta, s obzirom da su toksikolozi govorili da su deca i trudnice najosetljivije grupe konzumenata.

 Da li bi bilo fer od tih preradjivača, da na deklaraciji napišu da mleko koje ima iznad 0,25 mikrograma/kg nije za decu, što su tvrdili toksikolozi. Ili i oni menjaju svoje stručno mišljenje i uskladjuju sa novim pravilnikom? 

 Dok mnogi idu napred, mi idemo unazad i to objavljujemo na sva zvona. Ovim su zaštićeni svi, počev od farmera do preradjivača, svi osim, nas potrošača. Kome da verujemo? Pravilniku ili toksikolozima? Da prihvatimo sve kako jeste, kao da ništa nije bilo, osim političkog prepucavanja i nastavimo sa našim "nebitnim, malim" životima.



U Dnevniku RTS, ministar poljoprivrede Goran Knežević je izmedju ostalog, izjavio i kako nismo ni dovoljno glupi, ni dovoljno bogati da možemo da rasipamo naše mleko, jer bi dnevno trebalo da se baci 300 do 400 hiljada litara mleka, što je mnogo para, a praktično je ispravno za dve trećine sveta i može se izvoziti. Rekao je i da rezultati iz Holandije ništa ne bi rešili i da mali i srednji poljoprivrednici moraju da prežive. Istakao je i da su Ministarstvo zdravlja, Batut i VMA zaključili da nivo aflatoksina od 0,5 ili 0,05 ne utiče na zdravlje ljudi. 
Posle izjave ministarke zdravlja kako svako treba da donese odluku u vezi mleka i svoje porodice, dotična gospodja mudro ćuti.

Inače je ambasador Bugarske demantovao izjavu ministra poljoprivrede da je kod njih dozvoljena granica od 0,5mikrograma/kg. Jer su oni uskladili svoje propise sa propisima EU. Da li ovo znači da se mi udaljavamo od EU?
Mislim nešto, bilo bi najbolje, pošto je novac najbitiniji da oni to mleko lepo izvezu u te zemlje koje stalno navode za primer sa odgovarajućim nivoom aflatoksina od 0,5.
U Nemačkoj je potvrdjeno da je kukuruz iz Srbije zaražen aflatoksinom.

Uostalom, postoje namirnice sa većom koncentracijom kalcijuma od mleka. Recimo, sirovi susam ga ima sedam puta više. Neki od najznačajnih izvora ovog minerala jesu i mak, badem, semenke bundeve, suvi list peršuna, soja, suva smokva, kupine, ovas, kelj, rotkva, rogač, maslačak, pasulj, orah, indijski orah, lešnik, beli luk... I ovako postoji kod nutricionista i makrobiotičara  stav da treba smanjiti upotrebu mleka zbog antibiotika, hormona koje u sebi sadrži.

13.03.
I tako, dok država štiti proizvodjače, mi potrošači smo na tankom ledu. Još par dana pa ističe period od 15 dana koji je dao gosp. Vučić za povratak na stari nivo aflatoksina, sad se već neki proizvodjači bune da taj period treba produžiti.
Tresla se gora, rodio se miš.
Lično ja, pridržavam se one prve preliminarne tabele od 18.02.o procentu aflatoksina u mleku sa sajta Ministarstva poljoprivrede Vojvodine, po kojoj su neka mleka na granici 0,05 i ispod. Dozu sam svela na čašu dnevno.
Da bi zaštitili sopstveno zdravlje,koje je na kraju krajeva, očito, bitno, samo nama samima, treba razmisliti i o korigovanju ishrane i unošenju više voća i povrća. Mleko svesti na neki minimum. Uostalom, to je i povoljnije za kućni budžet, a očito i zdravlje.Uzevši sve u obzir, kako tvrde nutricionisti, što se pića tiče, još uvek je najzdravija voda.
 U zdravlje nam bilo.


27. 2. 2013.

"Zavera" aflatoksin





Danima, već, traju čaršijske priče. Da li je dobro ili nije dobro? Pa, mleko i mlečni proizvodi. Doduše, sad se pominju i drugi proizvodi, tipa:meso, orašasti plodovi...Čini se kraja nema odmotavanju klupka i sludjivanju potrošača. Osim toga ispadosmo nekako razmaženi, jer što smo mi bolji od Amerikanaca i ostatka sveta, sem te lude Evrope, koja inače, kako reče, jedan stručnjak, ima drugačiju klimu, tamo je hladnije, pa može da tera taj odnos od 0,05 mikrograma/kg. Pa verovatno, prateći klimatske promene, mislim ja, uradiše to nama u inat, koji se približavamo tropima. Ili ne?




Koje mleko ima aflatoksina, u granicama zakona?




Šta se dalje dešava?  
Pale u vodu , bar neke  teorije zavere(osim one da se naudi potrošaču, želim da verujem iz nehata), na veliku žalost pojedinaca. Razlog je prost. Nije u pitanju kukuruz iz Hrvatske, to je bio Srpski kukuruz, vraćen iz Italije zbog kontaminiranosti aflatoksinom. Jedino da zaverenici nisu bili u dosluhu sa gospodarem vremena, te naručili sušu, koja nas inače čeka, narednih deset godina, kako kažu stručnjaci. Dok ministar Knežević i dalje tvrdi, emisija Kažiprst 25.02. ,da je stočna hrana ispravna, a izbacuje od preko 70 proizvodjača ,samo rezultate za dva, analize iste u PKB i FSH Jabuci, jer su dobre, proizvodjač mleka ( 40 krava),iz Batajnice na RTS1,26.02. iznosi da od prošlog leta, koristi apsorbente za aflatoksin i da su rezultati i mleka i stočne hrane dobri. Problem je što to plaća iz svog džepa i košta ga oko 5 000 din.mesečno. Mnogo zarad zdravlja? 
Mora da postoji edukacija i samo odgovoran proizvodjač to zaista i sme da bude. Odgovornost nadležnih je velika, jer očito neki od proizvodjača su znali i primenjivali, neki su znali i nisu primenjivali, jer im je po njihovim izjavama bilo skupo, a bilo je i onih koji nisu znali. 

Zemlja čuda u tri dimenzije.  U jednoj je ministar naše vlade sa tvrdokornim stavom i pričom da njegova deca piju mleko. U drugoj je Ješić, koji se od prvih smatra plaćenikom u cilju izazivanja histerije i rušenja mlekarske proizvodnje i izjavama da novi rezultati koje ima, pokazuju još veće prisustvo aflatoksina. Što je normalno jer se nastavilo davanje iste stočne hrane. U trećoj su izbezumljeni proizvodjači mleka, koji ispada nisu dužni da znaju da je kukuruz zaražen, a nešto se ne spominje da su dužni da rade kontrolu mleka i svi se vezuju za 0,5mikrograma/kg. kao da su spavali prethodne dve godine. Zajedno sa njima, mi, jednako izbezumljeni potrošači, koji nismo u obavezi da znamo, ali imamo pravo da budemo zaštićeni kao gradjani pravno uredjene države, i da verujemo sistemu.


Razni profesori, sa pričama da se sve znalo još letos, toksikolozi, koji ne savetuju da mleko piju deca predškolskog uzrasta, a gornja granica za njih je 0,025 mikrograma/kg., kao i trudnice lebde na granicama ovih dimenzija. Tek probudismo se i sa zakašnjenjem, valjda se nije stiglo pre od silne priče, krenule su veterinarske inspekcije i gle čuda naišle na neispravno mleko.



22.02.2013.
Pokrajinski ministar za poljoprivredu, Ješić je kazao da je vlada Vojvodine formirala stručni tim da se bavi rešavanjem ovog problema i da je naložila besplatnu analizu stočne hrane.
"Dobio sam rezultate druge analize, ali ih neću objaviti jer metoda koja je inače apsolutno precizna nije akreditovana, pa ću te rezultate objaviti kad stignu rezultati "slepih uzoraka" poslatih na analizu akreditovanim metodama", rekao je Ješić, dodajući da je tačno da su rezultati druge analize bitno lošiji od onih dobijenih u prvoj analizi.

Profesorka Anka Vranješ, sa Departmana za stočarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, je kazala da je i logično da ti rezultati budu lošiji jer je stoka duže hranjena kontaminiranom hranom.

Ješić se zahvalio Republičkom ministarstvu što je, kako je rekao, priznalo da je mleko kontaminirano i što je naložilo povlačenje iz prodaje.

"Onog trenutka kada dobijemo rezultate objavićemo ih javnosti i javnost će u svakom trenutku biti upoznata sa stanjem ispravnosti mleka", kazao je Ješić, dodajući da će javnost biti obaveštena i o tome kada mleko bude potpuno ispravno.
26.02.2013
U Ministarstvu poljoprivrede tvrde da preduzimaju adekvatne mere za sprečavanje dalje proizvodnje mleka sa aflatoksinom, ali i gubitak novca medju farmerima.
U Srbiji je do danas zatvoreno 32 farme. Mleko sa tih farmi se šalje na dalje analize.
"Predložićemo Vladi da farmerima besplatno dodeli 300 kilograma stočne hrane po grlu i zeolit. Mlekare su dobile informacije da primaju sve količine mleka, ono zdravo ide u proizvodnju, a drugo se pretvara u mleko u prahu." rekao je Golubović, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede.

Sanja Bugarski iz Asocijacije proizvodjača mleka, smatra da oni nisu imali dovoljno vremena da se prilagode novom pravilniku o dozvoljenom nivou aflatoksina u mljeku, a da on nije uskladjen sa pravilnikom o hrani.




Proizvodjači mleka tvrde da je na većini farmi mleko ispravno i da je problem neisplaćivanje zaostalih subvencija. 


Željko Brozović iz Privredne komore Srbije, tvrdi da je ova afera posledica nepreduzimanja adekvatnih mera, kada je aflatoksin otkriven u kukuruzu. Po njemu, Srbija proizvede godišnje šest miliona tona kukuruza, prošle godine, zbog suše, je to bilo duplo manje.


Golubović tvrdi da će država doneti adekvatne odluke, kako bi svi u sistemu proizvodnje bili što operativniji i kako bi se proizvodnja što pre stabilizovala.Najavljuje regionalnu saradnju. Takodje tvrdi, da su mlečne preradjevine i jaja bezbedni za upotrebu i da je sve što se nalazi u prodavnicama ispravno.


Pouka: veruj i ne veruj. Ne dozvoli da te slude političke igrarije. Informiši se ili slušaj instinkt. Izjave su i dalje kontradiktorne, s jedne strane ministri RS, Asocijacija proizvodjača mleka, a sa druge profesori i toksikolozi, i skroz "sumnjiv" Pokrajinski ministar poljoprivrede Ješić. Mi, potrošači, ni krivi, ni dužni, u sendviču.

Kako to lepo reče naša ministarka zdravalj..."svako treba da donese odluku za sebe i svoju porodicu"...


Izvor:
Emisija "Oko"
RTS



22. 2. 2013.

Zaštita potrošača ili ne?




Postoji li zaštita potrošača u Republici Srbiji?
Ovako to izgleda na papiru:
Zakon o zaštiti potrošača
Zakon o bezbednosti hrane
Nacionalna organizacija potrošača
25 Udruženja potrošača 

Obrazovan Nacionalni savet za zaštitu potrošača
Vlada Republike Srbije usvojila je Odluku o obrazovanju Nacionalnog saveta za zaštitu potrošača 18. oktobra 2012. godine.
Cilj osnivanja ovog Vladinog tela je kreiranje jedinstvene politike zaštite potrošača u Republici Srbiji, pa su u skladu sa tim njegovi zadaci da predlaže mere i aktivnosti na unapređenju politike zaštite potrošača, priprema ukupne analize koja će ukazati na manjkavosti sistema, učestvuje u izradi Strategije zaštite potrošača, obaveštava javnost i izveštava Vladu o svim pitanjima od značaja za ovu oblast.
Nacionalni savet sastoji se od:
  • predsednika: Rasim Ljajić, ministar spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija;
  • zamenika predsednika: mr Ljiljana Stanković, pomoćnik ministra spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija;
  • 15 članova:
    1. Ljubiša Milosavljević, državni sekretar u Ministarstvu finansija i privrede;
    2. Danilo Golubović, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede;
    3. Jasmina Benmansur, pomoćnik ministra pravde i državne uprave;
    4. Lidija Stojanović, pomoćnik ministra spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija;
    5. Ljubiša Dimitrijević, samostalni savetnik u Privrednoj komori Srbije;
    6. Vera Vida, predsednik Centra potrošača Srbije;
    7. Ljubiša Andrejić, predsednik Organizacije potrošača Srbije;
    8. Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije;
    9. Jovan Jovanović, predsednik Centra za zaštitu potrošača „FORUM“;
    10. Edina Popov, predsednik Asocijacije potrošača Srbije;
    11. prim dr sci. med. Tanja Knežević, direktor Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut”;
    12. dr Svetislav Taboroši, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu;
    13. dr Katarina Ivančević, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu;
    14. dr Boban Stojanović, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Nišu;
    15. dr Saša Veljković, vanredni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Konstitutivna sednica Nacionalnog Saveta održana je  29. oktobra 2012. godine.
A, šta se dešava u stvarnosti?
Nacionalni savet nema relevantne podatke o 200 mlekara, jer oni koji su po zakonu dužni da im daju mišljenja, a to su nadležna ministarstva i inspekcije, to nisu učinili. Oni sami po sebi nisu stručni da iznose mišljenja u javnost.
U oktobru kad se pojavio problem sa plesni, samo jedna mlekara čiji je vlasnik stranac je odmah reagovala i svojim farmerima davala sastojak za neutralisanje aflatoksina.
Nacionalni savet traži da u mleku bude 0,00mikrograma/kg, dakle ne uošte toksinima u mleku. 
Ono što je sigurno, je da su inspektori na terenu u kontroli stočne hrane, a Imlek i Somboled su kupili, nezavisno, mobilne uredjaje koji za sat vremena daju rezultate.
Kao i obično, oni koji žive u zemlji neznanja smo mi, potrošači. Stvara se atmosfera totalnog haosa i kontradiktornih izjava. Sve se prebacuje na teren političkog prepucavanja. 
"Nadležne službe će obaviti istrage zbog sumnji da se netačnim informacijama o navodnom neispravnom mleku uništava srpska agroindustrija i tržište i pokušavaju stvoriti uslovi da se u Srbiju uvozi stočna hrana od genetski modifikovanih organizama", istakla je Vlada.
Nadležne inspekcije i službe povukle iz prodaje mleko za koje postoji bilo kakva sumnja u pogledu kvaliteta i uzorci su poslati na ekspertizu u kredibilne medjunarodne laboratorije.

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu Goran Ješić na konferenciji za novinare u Novom Sadu nije želeo da iznosi tačne podatke o rezultatima nove analize zbog eventualne krivične odgovornosti, jer laboratorija Instituta za prehrambene tehnologije u Novom Sadu, gde je rađena analiza, nije akreditovana za te poslove.
Ješić je kazao da to ne znači da rezultati nisu tačni i dodao da je ubeđen da će oni biti isti kada za nekoliko dana stignu rezultati nove analize tih uzoraka iz dve akreditovane labratorije.
Još je izjavio, danas da je problem sa mlekom rešiv i da se može ispraviti u roku od petnaestak dana.

Direktor Instituta za prehrambene tehnologije Jovanka Lević je rekla da je ministarstvo trebalo u septembru da reaguje na podatke da je kukuruz zaražen i da je tada odreagovano na pravi način do ovih problema sada sa mlekom ne bi došlo.

Na konkretno pitanje da li je mleko ispravno ili nije, Ješić je odgovorio da ministar Knežević kaže da je ispravno, a da sa druge strane mleko povlači iz prodavnica, pa bi trebalo na osnovu toga zaključiti da li je ispravno ili nije.

                                                            Tako blizu, a tako daleko
 
Profesorica Vranješ sa Departmana za stočarstvo je kazala da joj nije jasno zbog čega se svi čude šta se dešava sa mlekom, a svi su znali da je stočna hrana zaražena i da će morati to da se odrazi na kvalitet mleka.
 
"Postoji velika verovatnoća da i mlečni proizvodi u sebi imaju povećan procenat aflatoksina, pogotovo sir, jer on sam po sebi predstavlja koncentrat mleka", kazala je Vranješova, dodajući da postoji mogućnost da se u jogurtu zbog fermentacije nalazi manji procenat aflatoksina.


Totalna konfuzija je kod potrošača, kojima je dato do znanja raznoraznim izjavama da je njihova zaštita na poslednjem mestu.
Vlada Srbije tvrdi da je mleko bezbedno, a povukla je 50 vrsti mleka, istovremeno optužujući za lobiranje za GMO. Što je inače ovih dana vrlo popularno zarad dobijanja ekstra poena. I eto nas opet na političkom polju.
Goran Ješić tvrdi da su najnoviji rezultati još gori, ali ne sme da objavi rezultate, već čeka rezultate akreditovane Holandske laboratorije, pa će ih onda dati na uvid javnosti.
Toksikolozi tvrde da jedna do dve čaše dnevno uz ove iznete doze aflatoksine ne mogu da štete, s tim što deci ne treba davati mleko u kome je više od 0,025mikrograma/kg.
Gde smo to mi u svemu ovome? Osim što sve ide preko naših potrošačkih ledja, mi smo kao trinaesto prase. Sve u svemu, oni znaju, ali ne smeju da saopšte, ali su rezultati gori nego pri prethodnoj kontroli, mleko je dobro za upotrebu, ali je i povučeno, može čaša, dve, ne i za decu, svako treba sam da odluči...
Hoće li se pokrenuti pitanje odgovornosti nadležnih ili bi to bilo previše?
I, da, baš im hvala na zaštiti, kao i na informacijama, na koje mi imamo pravo, ali očito samo na papiru.


Izvori:
Republika Srbija Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija, odeljenje za zaštitu potrošača
RV, emisija "Jedan na jedan"
Beta







21. 2. 2013.

Aflatoksin - šta sad?





Mnoga pitanja iz tapkanja u mraku, pojave se tek onda kad iskoči problem, otkriven najčešće, nečijom savešću.
Zdravstvena ispravnost namirnica?
Prvo pitanje:
Da li uopšte znamo šta jedemo, koliko smo sigurni u to da je ono što jedemo prošlo odgovarajuće kontrole?
Drugo pitanje:
Vredi li uopšte da lupamo glavu o tome, kad smo zarobljenici zemljišta, neba i onoga što urade ili ne urade oni koji su na odgovarajućim pozicijama?




Šta su aflatoksini?

Aflatoksini su toksični produkti plesni Aspergillus flavus, koji mogu biti prisutni u stočnoj hrani, sirovinama i poluproizvodima za proizvodnju ljudske hrane, kao i u žitaricama, kukuruzu, krompiru, voću, orašastom voću i hrani životinjskog porekla, posebno mleku, ako su životinje hranjene kontaminiranom stočnom hranom.
Ta plesan može zahvatiti sve procese od uzgoja i žetve, preko skladištenja do prerade, njena pojava uslovljena je klimom, geografskim položajem, agrotehničkim merama i načinom prerade sirovina.
Stručnjaci navode da aflatoksini oštećuju jetru i druge organe i izazivaju rak jetre.
Američka Agencija za hranu i lekove (FDA) smatra da kad su u pitanju aflatoksini nije moguće postizanje apsolutne sigurnosti hrane, odnosno da maksimalno dopuštena količina bude jednaka nuli. Povremena konzumacija malih količina aflatoksina je neizbežna, ali u tom slučaju FDA smatra da je rizik za pojavu bolesti vrlo nizak.

Institut za javno zdravlje Srbije "Milan Jovanović Batut" saopštio je da niske koncentracije aflatoksina izmerene u mleku i procenjeno vreme za koje neko tome moze biti izložen, ne mogu predstavljati značajan uzrok poremećaja zdravlja stanovništva. 

"Uticaj aflatoksina na ljude, kao i na životinje, zavisi od doze i dužine trajanja izloženosti", ukazuje se u saopštenju i dodaje da "iako postoje primeri za akutna epidemijska trovanja visokim dozama aflatoksina, hronična izloženost je daleko značajnija". 

Institut u saopštenju navodi da izvori aflatoksina u ishrani mogu biti žita: pšenica, proizvodi od pšenice, ovas, kukuruz, ali i jezgrasto voće: kikiriki, susam, zatim proizvodi od voća, kakaovac i začini. 

"Samo prisustvo aflatoksina ne menja ukus i miris hrane", dodaje se. 


Institut za javno zdravlje je naveo da postojanje propisa koji regulišu maksimalno dozvoljene količine aflatoksina u namirnicama, kao i praćenje prisustva aflatoksina redovnim kontrolama zdravstvene ispravnosti, predstavljaju najbolje mere za zaštitu stanovništva. 





Objektivan rizik je da se aflatoksin pojavi osim u mleku i u raznim mlečnim proizvodima, jajima, živinskom i drugom mesu, izjavio je za Tanjug sekretar Udruženja Privredne komore Srbije (PKS) Željko Brozović. 

Može da se pojavi u svim proizvodima životinja koje su hranjene kontaminiranom stočnom hranom. On ističe da je glavni problem stočne hrane neadekvatna kontrola silaže, jer je svega četiri odsto industrijski registrovanih proizvodjača, dok je ostatak u sivoj zoni.

"Ako kravi muzari prestanete da dajete zaraženu hranu, za nedelju dana ona može da izbaci toksine iz organizma i da daje zdravo mleko", tvrdi Brozović. 


Mleko u Srbiji je ispravno i svi nalazi su u granicama dozvoljenog, kaže direktorka za korporativne i regulatorne odnose Denjub fuds grupe Svetlana Glumac.

Glumac je napomenula da je do pre dve godine dozvoljena količina aflatoksina bila maksimalno 0,50 miligrama po litri mleka, a da je u međuvremenu domaće zakonodavstvo pooštrilo kriterijume pa je sada dozvoljena granica 0,05.

"Tako ispada da sada pijemo zdravo mleko, a do pre dve godine nismo. U SAD, kao i u većini zemalja u svetu, gornja granica je 0,5 miligrama i po tim kriterijumima naše mleko je idealno", poručila je Glumac.


Pitam se: zašto volimo da se poredimo sa svetom po pitanju loših stvari?

To što statistike ukazuju na sve veći broj tumora, verovatno, nema ama baš nikakve veze sa hranom.

Stručnjaci: Kukuruz u Srbiji je zatrovan



Najveći deo ovogodišnjeg roda kukuruza u Srbiji je kontaminiran i u sebi sadrži otrovne materije, izjavio je 30.11.2012.  generalni direktor preduzeća za kontrolu kvaliteta "SGS Srbija" Marinko Ukropina.

Ukropina je za  "Mađar So" rekao da je u njihovim laboratorijama utvrđeno prisustvo aflatoksinima u kukuruzu, najkancerogenijeg poznatog jedinjenja koje se može naći u hrani za  životinje.

Prema njegovim rečima, kontaminaciju kukuruza izazvala je suša i da se na osnovu ispitanih uzoraka može zaključiti da je svega 32 odsto ovogodišnjeg roda bezbedno za ljudsku upotrebu.

- Do sada sprovedena ispitivanja ukazuju na koncentracije aflatoksina koje su iznad dozvoljenih i pozivaju na hitnu reakciju nadležnih državnih službi i svih subjekata u lancu proizvodnje, skladištenja, prodaje i prerade kukuruza - rekao je Ukropina.
Iako je problem identifikovan u postžetvenom periodu, nije kasno da se preko ozbiljnog akcionog plana zaštiti zdravlje svih konzumenta kukuruza i proizvoda od kukuruza -  rekao je Ukropina.




Osnovno pitanje koje se nameće je: Zašto se nije reagovalo tada? 
Još jednom se potvrdjuje da imamo sjajne stručnjake, ali da se kod nas sve odvija u teoriji, dok u praksi, nekako zatajimo. Na sopstvenu štetu.
Ima li to veze sa genetskim kodom?
Ima li to veze sa nebrigom za gradjane ove zemlje?
Dokle će se više, tražiti razlog u političkim prepucavanjima?

Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu

"Kod nas je, kao u Evropskoj uniji, dozvoljeno prisustvo aflatoksina 0,05 mikrograma po kilogramu, dok je u svim ostalim zemljama ta granica 0,5 mikrograma. Po našim rezultatima na osnovu analize hraniva, sadržaj aflatoksina u litru sirovog mleka je 0,024 do 0,49", kazao je novinarima profesor Dragan Glamočić.


Po njegovoj oceni, problem je u tome što se u Srbiji razlikuju propisi o dozvoljenom prisustvu aflatoksina u mleku, i u stočnoj hrani.

"Propise koji su dozvoljavali prisustvo 0,5 mikrograma u litru mleka pooštreni su pre godinu i po, dok propisi o kukuruzu i hranivima nisu menjani, i dozvoljavaju visok sadržaj aflatoksina. Ako ta hraniva koja su zakonski ispravna, dajemo životinjama, dobijamo povećanu koncentraciju tog mikotoksina i u mleku", objasnio je Glamočić.
Poručio je Ministarstvu poljoprivrede da razmisli o podizanju gornje granice dopuštenog prisustva aflatoksina u kukuruzu, "kako bismo se uskladili s ostatkom sveta", pošto je Srbija veliki proizvodjač kukuruza.

"Bolje je suočiti se s nečim i priznati, nego uništiti poljoprivredu i primarne proizvođače. Potrošači nisu ugroženi. Ne može niko da kaže da ljudi u Americi obolevaju više nego mi od kancera i drugih bolesti, a tamo su dozvoljene koncentracije mnogo veće od naših", kazao je Glamočić.

Ponovo se ja pitam: zašto se time nisu bavili prošle godine, kada se znalo da je kukuruz napala plesan? Zašto nisu odmah prošle godine intervenisali, kada svi tvrde da rešenja postoje i da su lako ostvariva? I sad su svi nešto u čudu. Šta je sa odgovornošću nadležnih?

Osnovno pravo potrošača je, valjda, da bude informisan. U ovom slučaju su svi akteri bili zaštićeni, osim nas, krajnjih konzumenata.
Informacije kojima smo bombardovani , čini se, služe, da se ionako nezaštićen potrošač, totalno sludi. Jedni, odgovorno tvrde da je mleko bezbedno, prebacujući sve na politički teren, drugi, isto odgovorno izjavljuju da mleko ne ispunjava zahteve propisa o dozvoljenoj dozi od 0,05 mikrograma/kg., u skladu sa tačkom 2.1.13. Pravilnika o dopunama pravilnika o maksimalno dozvoljenim količinama ostataka sredstava za zaštitu bilja u hrani i hrani za životinje i o hrani i hrani za životinje za koju se utvrđuju maksimalno dozvoljenie količine ostataka sredstava za ishranu bilja (Sl.glasnik RS 28/2011);onda opet oni prvi tvrde da su granice dozvoljenosti u našoj zemlji daleko ispod granica drugih zemalja, Amerike, ( ne i Evropske Unije) pre svega, koje su prihvatile Codex alimentarius i tako unedogled. Te, zaraženo mleko se povlači, a ja se pitam koje je to mleko? Prodavnice su i dalje pune mleka sa iznetih spiskova o zaraženom mleku u javnosti.


 U medjuvremenu, ovde, negde, odvija se stvaran život u kome treba donositi svakodnevne odluke. Jedna od njih je:Kupovati mleko? Pitanje je sad.

US food and drug administration nisu odredili donju granicu koja je bezbedna kada je u pitanju  rizik za izazivanje raka.
Aflatoksini se najčešće mogu naći u pirinču, kikirikiju, bademima, pistaćima,orasima.

Izmenjen je pravilnik, te je tako u zemlji Srbiji, dozvoljena doza aflatoksina 0,5mg/kg, ovim se štite proizvodjači i preradjivači. Jednog lepog dana, opet će biti vraćen na 0,05mg/kg., kako nam je pojašnjeno.



Ostaje nam samo nada da će dodavati apsorbente, onako kako je predvidjeno i trebalo da se radi još prošle godine. Da će konačno profunkcionisati famozni monitoring. 
Svako treba da razmišlja o sopstvenom zdravlju i donese odluku, kako reče naša ministarka zdravlja.


 Da li bi bilo fer od tih preradjivača, da na deklaraciji napišu da mleko koje ima iznad 0,25 mikrograma/kg nije za decu, što su tvrdili toksikolozi. Ili i oni menjaju svoje stručno mišljenje i uskladjuju sa novim pravilnikom? 

 Dok mnogi idu napred, mi idemo unazad i to objavljujemo na sva zvona. Ovim su zaštićeni svi, počev od farmera do preradjivača, svi osim, nas potrošača. Kome da verujemo? Pravilniku ili toksikolozima? Da prihvatimo sve kako jeste, kao da ništa nije bilo, osim političkog prepucavanja i nastavimo sa našim "nebitnim, malim" životima.


Toksikolozi se učutaše.
Mi, ćutimo i pijemo dobro mleko koje nam se smejucka na rafovima prodavnica. Dobro je , bar krave nisu ništa skrivile. Žive su i zdrave. Bar za sada.

Nama, potrošačima, ostaje da pokušamo da u ovom ludilu, sačuvamo svoju glavu, da ne bude po onoj staroj pojeo vuk magarca. A zna se ko je ovde nemoćni magarac.
Osim toga možemo se okrenuti alternativi. Suve smokve, rogač, kelj, soja i badem samo su neki od plodova koji sadrže više kalcijuma - nećete verovati-od kravljeg mleka. 
Pogledaj tekst: Kalcijum iz mleka ili?...



Izvor:
www.smedia.rs
Beta
www.021.rs
prva.rs
www.blic.rs